Komunikacija, jezik i govor - razvoj i poticanje

 

       „Djeca su od rođenja posebno usmjerena na druge ljude, uživaju u interakciji s njima, njihovom dodiru, mirisu, licu i glasu. Neurobiološka usmjerenost socijalnom svijetu je temelj, biološka osnova razvoja komunikacije i socijalnog učenja.“ (Ljubešić, Cepanec, 2012)

 

       Prema razvoju, komunikaciju dijelimo na predintencijsku i intencijsku. Predintencijska komunikacija je razdoblje u kojem djeca još nisu naučila namjerno slati poruke okolini, tj. u kojem odrasle osobe “iščitavaju” poruke na osnovi djetetova ponašanja i emocionalnih znakova (npr. majka po djetetovu plaču zaključuje da je ono gladno). Intencijska komunikacija je izvođenje ponašanja s namjerom (i jasnim ciljem i očekivanjem) da ono izazove točno određenu promjenu u socijalnoj okolini. Ovaj oblik komunikacije dijete počinje koristiti u dobi od 9-12 mjeseci.

       Kad promatramo razvoj jezika, možemo reći da u dijete može biti u predjezičnom (predekspresivnom) razdoblju dok ne započne jezično (ekspresivno) razdoblje. Predjezično razdoblje  je ono u kojem dojenče komunicira, ali ne proizvodi jezične strukture. Traje do do trenutka pojave prve riječi. Tada započinje jezično (ekspresivno) razdoblje.

       Djeca urednog razvoja prvu riječ sa značenjem počinju koristiti u dobi od približno 12 mjeseci, no nije neobično da se prva riječ sa značenjem javi prije navršene prve godine života niti u mjesecima nakon prvog rođendana. Prva riječ se javlja između 10. i 14. mjeseca, a po sadržaju nosi višestruka značenja cijele rečenice. Sljedeći slikovni materijal prikazuje način na koji se komunikacija, jezika i govor razvijaju i koja pitanja sebi trebamo postaviti kako bismo objektivno pratili njihov razvoj.

 

Razvojna piramida razvoja komunikacije, jezika i govora (Ljubešić, Cepanec, 2012.)

 

       Kako bismo lakše pratili uredan razvoj komunikacije jezika i govora te na vrijeme uočili odstupanja u tim domenama razvoja, stručnjaci su naveli vještine u komunikacijskom, jezičnom i govornom razvoju i  kronološku dob djeteta u kojem možemo očekivati da budu usvojene te iste, kao i ponašanja koja nam mogu ukazati da dijete ima odstupanja u razvoju.

Ovdje ćemo navesti kalendar govorno – jezičnog i komunikacijskog razvoja kako bismo olakšali roditeljima i svim osobama koje rade s djecom da lakše uoče odstupanja u razvoju i prate kojom brzinom djeca urednog razvoja usvajaju određene vještine.

         Gledajući kalendar, potrebno je imati na umu da su ovo  informacije koje treba promatrati s promišljanjem da je svako dijete individua za sebe i ukoliko dijete nije usvojilo navedene vještine u navedenoj kronološkoj dobi, to ne mora značiti da ono sigurno ima odstupanja u razvoju. Potrebno je savjetovat se sa stručnjacima i ustanoviti je li određeno odstupanje dio individualnog razvojnog statusa  djeteta ili je odstupanje mogući pokazatelj da dijete ima teškoće u razvoju.

 


KALENDAR GOVORNO – JEZIČNOG I KOMUNIKACIJSKOG RAZVOJA
 

DOB UREDAN JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ SIMPTOMI USPORENOG RAZVOJA
9-15.mj.
 
  • razumije geste, izraz lica i promjene u tonu glasa i odgovara na njih
  •  razumije jednostavne upute i izvršava ih, npr. “daj loptu”
  •  razumije značenje više jednostavnih riječi
  •  slogovanje je bogato i sliči pravim riječima, npr. ma-ma, da-da, ba-ba
  •  1.riječ sa značenjem
  •  imitira nove zvukove i akcije
  •  pogledom traži imenovani predmet
  • gestom, pokazivanjem ili vokalizacijom pokazuje što želi
  •  maše pa-pa
  •  odmahuje glavom u značenju “ne”
  •  odgurava stvari od sebe koje ne želi
  •  pruža ruke da ga se primi
  •  miče se od nepoznatih osoba
  •  reagira na svoje ime
  • ne brblja ili je brbljanje siromašno
  •  ne odaziva se na svoje ime
  •  ne prepoznaje raspoloženja u glasu odraslih
  •  ne javlja se prva riječ sa značenjem
  •  nema kontakt očima sa sugovornikom
15-18 mj.
 
  • govori 5-20 riječi, uglavnom imenice
  •  ponavlja riječi i fraze kao “daj piti”, “tata pa-pa”
  •  intonacija brbljanja sliči na intonaciju rečenice
  •  odgovara na pitanje “što je to”
  •  traži “daj još”
  •  slijedi jednostavne upute, npr. “donesi loptu”
  •  pokazuje što želi
  •  pokazuje 1-3 dijela tijela
  • pokazuje 2 ili više predmeta na slikama
  • donosi stvari da ih pokaže drugima
  • traži što želi vokalizacijom, pokazivanjem ili dodirivanjem
  • govori “pa-pa” i još neke ritualne riječi
  • protestira s “ne”, odmičući se
  • ne razumije “pa-pa” i ne govori
  •  ne razumije ne
  •  ne razumije geste i ne koristi ih
  •  ne govori najmanje pet riječi
  •  ne razumije jednostavne upute i jednostavna pitanja
18mj-2 god
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
  • koristi oko 50 prepoznatljivih riječi
  •  zna pokazati i imenovati svakodnevne stvari
  •  oponaša zvukove životinja ili ih imenuje
  •  ponavlja riječi koje čuje
  •  kombinira dvije riječi u rečenici kao npr. “beba papa”
  •  počinje koristiti glagole i pridjeve
  •  koristi negacije:nema, ne
  •  počinje koristiti zamjenice, ja, ti, moje
  • zna pokazati 5 dijelova tijela
  •  razumije pitanja tko, gdje, što
  •  na postavljena pitanja odgovara adekvatno s da ili ne
  •  dobro imitira zvukove, riječi, kretnje odraslih
  •  koristi jednu riječ ili kratke fraze za izražavanje emocija
  • ne slijedi i ne razumije jednostavne upute kao “dođi ovamo, donesi...”
  •  ne kombinira 2 riječi u rečenicu
  •  ne imitira riječi i akcije odraslih
  •  ne pokazuje dijelove tijela na upit
  •  nema početka kombinatoričke igre (stavljanja 2 predmeta u međuodnose) i simboličke igre (igre pretvaranja)
2-3 god.
 
  • imenuje stvari svakodnevne uporabe
  •  dužina rečenice je 2-3 riječi
  •  pita jednostavna pitanja
  •  odgovara na pitanja tko, što, gdje
  •  pored imenica, glagola i pridjeva koristi zamjenice, priloge mjesta
  •  počinje koristiti prošlo i buduće vrijeme
  •  sluša kratke priče
  •  pridružuje iste boje
  •  zna odnose: u, na, gore, dolje, ispod 
  • zna malo i veliko
  •  shvaća opasnosti
  •  ima složene rutine dnevnih aktivnosti, npr. pripremu i odlazak na spavanje
  •  lista slikovnice i imenuje slike
  •  uključuje se u kratki dijalog
  •  verbalno uvodi i mijenja temu
  •  izražava emocije
  •  privlači pažnju riječima
  • ne odgovara na jednostavna pitanja
  •  ne postavlja pitanja
  •  govor je nerazumljiv ukućanima, osobito stranim osobama
  •  ne koristi jednostavne rečenice
  •  ne voli slušati priče, pjesmice
3-4 god.
 
  • koristi rečenicu od 3-4 riječi
  •  postavlja pitanja zašto, kada, što ako
  •  koristi zamjenice
  •  povezano govori o stvarima koje su se dogodile
  •  priča kraće priče, komentira događanja
  •  zna svoje ime, godine i spol
  •  odgovara ne uputu koja uključuje tri radnje, npr. “idi u sobu, nađi loptu i donesi je”
  •  s 4 god prepoznaje osnovne boje
  • prilagođava svoj govor kad razgovara s mlađima od sebe
  •  “čita” slikovnice
  •  sluša priče oko 10 min
  •  uključuje se u duži dijalog
  •  zna igrati ulogu druge osobe u igri
  •  traži dopuštenje
  •  objašnjava kada ga sugovornik ne razumije
  • rječnik je siromašan
  •  ne izgovara većinu glasova
  •  okolina ga ne razumije
  •  ne razumije dvostruke i trostruke upute
  •  ne koristi govor za rješavanje problema
  •  nema interakcije s drugom djecom
4-5 god
 
  • priča duge priče
  •  odgovara adekvatno na pitanja koliko, kako...
  •  pita za značenje riječi
  •  mehanički broji do 10, s pokazivanjem do 5
  •  koristi rečenicu od 4-6 riječi
  •  koristi sve vrste riječi gramatički pravilno
  •  identificira dijelove koji nedostaju
  •  imenuje krug i trokut
  • izgovor svih glasova je pravilan
  •  koristi složene rečenice sa svim vrstama riječi gramatički pravilno
  •  pričanje priče je po slijedu događaja, isprepletena je stvarnost i mašta
  • ima mali fond riječi kojim se koristi
  •  rečenica je jednostavne strukture
  •  prisutne su česte gramatičke pogreške
  •  izostavlja glasove
  •  ne razumije značenje riječi
  •  ne poznaje boje
  •  ne razumije i ne koristi prijedloge koji označavaju prostorne odnose
  •  sijete se povlači i osamljuje, siromašna je interakcija s okolinom
6-7 godina
  • lako koristi složene rečenične strukture
  •  usvaja apstraktne pojmove, npr. sreća, bogatstvo, ljubav, mržnja
  •  imenuje dane u tjednu
  •  pričanje uključuje događaje, teme, likove
  • usvaja glasovnu svjesnost (slušnu analizu i sintezu): može izdvojiti prvi i    zadnji glas u riječima, rastaviti riječ na glasove, spojiti glasove u smislenu riječ
  •  uspostavla se veza slovo-glas
  •  poznaje slova, počinje pisati
  • govor potpuno prilagođava socijalnim situacijama
  •  vodi duge razgovore
  •  kontrolira glasnoću, volumen
  •  prisutan je pojačani interes za slova, pisanje
  • rječnik je siromašan
  •  rečenica je jednostavne strukture
  •  ne razumije apstraktne pojmove
  •  ne razlikuje slova i brojke
  •  nije usvojena glasovna svjesnost
  •  teško pamti

 




POTICANJE RANE KOMUNIKACIJE I SOCIJALNE INTERAKCIJE
 

       Ukoliko uočimo da dijete ne usvaja vještine u okviru predviđenog kronološkog perioda, prije nego li ustanovimo je li u pitanju individualan razvojni status ili odstupanje u razvoju, potoje načini na koje možemo poticati razvoj. Poticanjem interakcije i komunikacije posljedično potičemo jezik i govor. To možemo činiti u svakodnevnim situacijama, za brijeme dnevnih rutina (oblačenje, hranjenje, kupanje), za vrijeme igre na podu.

       Pri poticanju rane komunikacije i socijalne interakcije uvijek treba pustiti djetettu da nas vodi te kroz praćenje njegog predmeta interesa, koristimo priliku da potičemo komunikaciju. Možemo oponašati dijete, zaigrano “ometati” djetetovu igru te biti vizualno i zvukovno atraktivni u aktivnostima. Da bismo postigli cilj da dijete sudjeluje u komunikaciji, potrebno je igračke staviti izvan djetetova dosega kako bismo izazvali traženje onoga što želi. Kada dijete traži, treba mu nuditi dio po dio nečega kako bi stalno tražilo. Potrebno je stvoriti prilike za “ti pa ja” igre i rutine te čekati s uzbuđenjem što će se dogoditi. Potrebno je uvijek imenovati predmete i verbalno pratiti aktivnosti, djetetu učestalo dati da bira, oponašati djetetove vokalizacije, na njegove vokalizacije odgovarati vokalizacijom te se izmjenjivati se u tome. Kada se obraćamo djetetu, potrebno je koristiti jednostavan jezik, jednostavne rečenične konstrukcije koje će dijete lako razumjeti.

       Ono što potpomaže razumijevanje i uspješnost komunikacije je da popratimo svoj govor gestama, pokazivanjem te naglašenom intonacijom, da komuniciramo bez postavljanja previše pitanja i direktivnih naloga, da djetetovu besmislenu ponašanju pridajemo značenje i pretvorimo ga u interaktivnu igru, da ponavljamo aktivnosti u kojima dijete uživa te često pohvaljujemo dijete kako bi učvrstilo naučene vještine.




POTICANJE GOVORNO-JEZIČNE KOMUNIKACIJE

Ovisno o djetetovoj dobi, možemo govorno-jezičnu komunikaciju poticati na sljedeće načine:

Dob 0-2 godine:
  • potaknite dijete na govornu igru (proizvodite konsonante i vokale, ponavljajte, dodajte melodiju, spajajte – npr. BBBBBB.....AAAAA.... BA BA BA...)
  • obogaćujte slogovanje djeteta kako bi MA-MA što prije postalo MAMA
  • potaknite imitaciju vokalizacije u svim oblicima (mijenjajte visinu tona, intenzitet glasa, boju glasa...)
  • potaknite uspostavljanje vizualnog kontakta (pozornost je veća, ima priliku integrirati više osjetila i veća je šansa da ponovi isto)
  • imitirajte smijeh djeteta i facijalnu ekspresiju (izraze lica: tuga, sreća, strah...)
  • podučite ga da imitira akcije (pljeskanje ručicama, lupkanje nožicama, stisak usnica pri slanju poljupca...)
  • ne zaboravite koristiti gestu (mahanje “pa-pa”)
  • govorite djetetu sve što radite (pri obavljanju higijene, kod serviranja hrane, pri odlasku iz sobe, ispričajte mu o aktivnostima koje ste pripremili za taj dan)
  • potaknite kod djeteta prepoznavanje boja (osnovnih), povezujte ih sa stvarima iz svoje najbliže okoline, npr. „To je žute boje, pogledaj i sunce je žuto.“
  • upoznajte dijete s brojkama (brojite stvari prilikom igre, brojite prste na rukama, nogama...)
  • potaknite onomatopeju zvukova iz prirode( glasanje životinja,  zvuk motora...)
  • usmjerite djete da osluškuje različite zvukove (šum mora, žuborenje vode, glasno/tiho...)
  • poradite na audiovizualnoj percepciji (izgovorite VAU-VAU i pokažite sliku psa;  nadopunite rečenicom „Da, to je pas. Pas laje vau-vau!“)
  • imenujte dijelove tijela na slici i na konkretu
  • potaknite svaki pokušaj djetetove komunikacije
  • čitajte djetetu, dopustite da prate pisani tekst, izaberite knjige koje su pune boja, a s malo detalja, potičite ga da imenuje i pokazuje poznate stvari u njima
  • osigurajte mu miran kutić i ono treba odmoriti i srediti misli




 


 


(Izvor: https://www.adiva.hr/zdravlje/logopedija/nestrpljivo-ocekujete-djetetove-prve-rijeci-govor-se-vjezba-razgovorom/)

Dob 2-3 godine:

·                budite dobar govorni model

·         ponovite ono što vam je dijete reklo tako da i ono shvati da ste ga razumjeli (“Hoću
     sok.- Želiš li sok? – Imam sok od jabuke...”)

·         • ponavljajte jednostavna pitanja (“tko, što, gdje”)

·         • vodite računa o proširivanju rečenice dodatnim vrstama riječi (uz imenice, glagole
      i pridjeve, koristite zamjenice, priloge mjesta...)

·         koristite prijedloge : u, na, gore, dolje, ispod

·         • koristite prošlo i buduće vrijeme

·         pomozite razlikovati veliko i malo

·         • listajte slikovnice, imenujte slike

•        pomozite mu da se uključuje u kraće dijaloge

·         omogućite slušanje kratkih priča

·         pokazujte emocije, pomognite djetetu da ih izrazi, imenuje, opiše

·         pridružujte iste boje

·         proširujte vokabular djeteta (i dalje imenujte dijelove tijela, te identificirajte što se radi
      s određenim dijelom npr. “ To je moj nos. S njim mogu mirisati cvijeće, kolače,
      sapun...“)

·         ne zaboravite prebrojavati stvari

 

(Izvor: https://www.pitajmamu.hr/clanak/koje-igracke-mogu-potaknuti-razvoj-govora-i-jezika/)
 

Dob  3-4 godine:

·         • često postavljajte pitanja (zašto? kada? što ako?..)

·         • postavljajte pitanja koja pružaju mogućnost izbora (npr. Da li želiš jabuku ili breskvu?)

·         • koristite zamjenice i obratite pozornost kako ih dijete koristi

·         • potaknite dijete da govori o stvarima koje su se dogodile

·        pričajte kraće priče, dopustite mu da “čita” slikovnicu, slušajte ga, komentirajte događanja

·         • koristite fotografiju poznatih ljudi i mjesta te tako ispričajte što se dogodilo

·         •  učite ga kojeg je spola, koliko godina ima...

·         • možete mu dati složeniju uputu (“Idi u sobu, nađi loptu i donesi je “)

·        igrajte se bojama (neka ih pridružuje, sortira, imenuje...)

·        •  igrajte se uloga (neka glumi drugu osobu)

·       uključite dijete u dijalog, raspravljajte, pružite mu mogućnost da sam zaključuje i pomozite mu pri tom

·       •   potaknite razvoj i širenje vokabulara (ideja: napravite malu bilježnicu s njemu najdražim riječima i uz riječ vežite sliku, grupirajte riječi u kategorije: voće, povrće, životinje, prometna
  sredstva...)

·         • brojite koliko je dječaka u skupini, koliko je djevojčica, koga ima više/manje...




 

Dob 4 - 6 godina:

  • kada dijete započne razgovor posvetite mu punu pažnju
  • pazite da imate pažnju djeteta i prije nego vi  progovorite
  • potaknite sve pokušaje da razgovara, pokažite mu da ga razumijete
  • napravite pauzu poslije govora, pružite mu priliku da nastavi konverzaciju
  • nastavite rad na širenju vokabulara, predstavite neku novu riječ, ponudite definiciju ili je upotrijebiti u kontekstu koji je lagano razumljiv
  • pitajte dijete za značenje pojedine riječi
  • obratite pozornost na gramatičnost verbalnog iskaza (sve vrste riječi trebaju biti gramatički pravilne)
  • pričajte priču prateći slijed događaja, isprepletite stvarnost i maštu
  • uključite pojmove vremena: danas, jučer, sutra, ujutro, navečer
  • razgovarajte o vremenskim i prostornim odnosima (prvi, zadnji, srednji, lijevo, desno, te opozicije gore-dolje, upaljeno-ugašeno, ulaz-izlaz...)
  • poradite na oblikovanju i objašnjavanju kategorija. Identificirajte stvari koje ne pripadaju kategoriji, npr. cipele ne pripadaju u skupinu s voćem...
  • igrajte se obitelji, objašnjavajte uloge u obitelji sa pretvaranjem da ste vi dijete, razgovarajte o stanovanju, o prostoru i njegovim namjenama
  • igrajte se geometrijskim oblicima: neka ih imenuje, sortira i pridružuje...
  • brojite uz pokazivanje
  • ako ima interesa za slova i brojke, pronađite način da to i izrazi
 
       Bitno je naglasiti da ukoliko primijetite da dijete ne počinje govoriti kada se to prema razvojnom kalendaru očekuje ili ako bilo kakve nedoumice imate ili sumnjate na odstupanja u razvoju, obratite se logopedu koji će promatrati dijete i procijeniti je li dijete urednog razvoja, je li potrebno dodatno poticati razvoj komunikacije, govora ili jezika ili su prisutna odstupanja u razvoju tih područja.

       U svakom od navedenih slučajeva, logoped će vas savjetovati kako možete postupati i na koji način djetetu olakšati da dosegne razvojne cijeve primjerene njegovoj kronološkoj dobi. Bitno je tražiti savjetovanje čim osjetite za time potrebu i ne čekati da dijete dosegne određeu kronološku dob. Također, treba ponoviti činjenicu da je svako dijete individualno te ga ne treba uspoređivati s vršnjacima niti njegov razvoj uspoređivati sa starijom braćom i sestrama. Ukoliko se na vrijeme utvrdi da postoji odstupanje i djetetu se pruži prikladna podrška, ono će naučiti uspješno  komunicirati na socijalno prihvatljiv način, a neka odstupanja (primjerice, artikulacijski poremećaji) je moguće terapijom  i otkloniti.

                                  

 

(Izvor: https://www.citymapia.com/kottayam/catalyst-centre-for-speech-therapy/service/speech-therapy--18052)

 
 

Literatura:

1    1. Ljubešić, M., Cepanec, M.  (2012): Rana komunikacija: u čemu je tajna?, Logopedija, 3, 1, 2012, 35-45.

2.      2. Andrešić, D. et al. (2009): Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi : priručnik za roditelje, odgojitelje, pedijatre i sve koji prate razvoj djece, Hrvatsko logopedsko društvo, Sekcija predškolskih logopeda Grada Zagreba, Zagreb, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, Sektor za predškolski odgoj.

 

 

Darja Petro, mag. logopedije









 


Ispiši stranicu